|
|
Na ovim stranicama nalaze se odgovori vezani
uz pitanja koje postave svi zainteresirani kao i sažetak tema koje
su obrađivane kroz diskusijske liste.
|
|
|
 |
| 64. |
Poštovani,
Hvala Vam na trudu, utrošenom vremenu i pojašnjenju.
Što se tiče Vašeg odgovora malo mi je nejasno sljedeće:
„…Taj princip vrijedi i kad se reakcijske entalpije računaju preko entalpija veza. Da bi se izbjegle zabune, treba znati da je entalpija veze, kao i energija veze, definirana kao entalpija reakcije u kojoj se neka veza kida. To znači da nemamo entalpije nastajanja sudionikâ reakcije, nego entalpije njihovog nestajanja. Primjerice, u zamišljenoj reakciji….“:
-Nemamo li tu entalpije nastajanja veza kad nastaju produkti- dakle kidaju se kemijske veze u reaktantima (energija se veže) i stvaraju se nove veze u produktima (energija se oslobađa)?
Nisam baš uspjela shvatiti što ste htjeli reći kad ste napisali da Inverzija proizlazi iz toga što entalpije veze nisu entalpije nastajanja, nego entalpije procesâ u kojima nešto nestaje tj. troši se.
Ne razumijem na koji način te entalpije nastajanja utječu na to da se obrnuto računaju promjene reakcijske entalpije. Zašto ne može ići isto? Da li je to stvar matematike ili čega?
Nisam baš shvatila najbolje bit toga pa ako biste mi mogli još malo pojasniti.
Ovako nekako sam si to percipirala- uvijek se oduzima veća vrijednost entalpija od manje:
Ako se reaktanti troše a produkti nastaju znači da se prirast reakcijske entalpije računa na način da se oduzme entalpija produkata od entalpije reaktanata (konačno se oduzima od početnog jer se produkti stvaraju nakon reaktanata) , a ako se prirast reakcijske entalpije računa preko entalpije veze oduzima se Hr-Hp (entalpija reaktanata minus entalpija produkata) jer se kod kidanja veze troši energija odnosno entalpija kidanja veze obično je veća od entalpije nastajanja veze.
Što se tiče brzina reakcije sve je nekako površno napisano i u samim udžbenicima pa nije čudno što srednjoškolci imaju problema. U zadnje vrijeme vidjela sam i na nekim drugim forumima da se često raspravlja o tome kada u izraz za brzinu reakcije staviti stehiometrijski koeficijent, a kada ne, pa rasprave tipa može li brzina biti negativna ili ne može. Pa kad je toliko zbunjaže oko toga smatram da i to nešto indicira- jednostavno maknuti takve stvari iz nastavnog plana i programa za srednju školu, pogotovo zato jer i sami nastavnici imaju s tim problema.
Mene je u takvim zadacima zbunio stehiometrijski
koeficijent. Svugdje piše da je on negativan za reaktante budući da se oni naravno troše u kemijskoj reakciji, a pozitivan za produkte jer oni nastaju, no svugdje se u izraz za brzinu reakcije ubacuje pozitivna vrijednost stehiometrijskog koeficijenta bilo da se radi o reaktantima bilo da se radi o produktima. Nigdje nisam vidjela da je za reaktante isti negativan! Isto tako i kod promjene reakcijske entalpije koja se računa preko entalpija stvaranja svugdje u objašnjenju piše da je stehiometrijski koeficijent negativan za reaktante a pozitivan za produkte, no i tu se naravno uvijek uzima njegova pozitivna vrijednost. Ne razumijem koja je svrha toga?
U pitanju:
http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=16411
radi se o tome da se na kojekakvim ispitima mora zaokružiti točan odgovor i većinom je koliko sam vidjela uvijek točan onaj odgovor gdje je brzina pozitivna.
U svakom udžbeniku gdje piše izraz za brzinu reakcije svugdje je napisan predznak minus ispred izraza za promjenu koncentracije reaktanata.
Ne znam da li se može razmišljati na način: v=-DC/Dt -> pošto se radi o reaktantima, promjena njihove koncetracije je negativna što znači da ispred DC ide predznak minus, i predznak minus u izrazu za brzinu reakcije znači da se poništavaju pa time brzina ima pozitivnu vrijednost.
Hvala,
Srdačan pozdrav
Mirjana Vrdoljak
|
11.07.2019
|
| 59. |
Pozdrav! Imam vise pitanja vezanih uz valencije i oksidacijske brojeve. Citala sam neke vase starije odgovore, neke stvari su mi jasne,a neke i dalje ne razumijem. 1.: Nije mi jasna sama razlika izmedju valencija i oksidacijskih brojeva. Je li pri odredjivanju imena spojeva pozeljnije odredjivati valencije ili oksidacijski broj i koja je uopće razlika osim u tome sto ispred valencije ne trebamo stavljati plus ili minus? Znam da je npr. valencija kisika uvijek 2, a oksidacijski broj moze biti 2,1 ili 1/2 pa znam da je neka razlika, ali ne znam koja. 2 pitanje: Pročitala sam na wikipediji → https://sh.wikipedia.org/wiki/Valentni_elektron da maksimalna valencija ne može biti veća od broja valentnih elektrona, a kasnije dolje pise da d elektroni mogu sudjelovati u gradjenju veza. Npr. za Sc el. konfiguracija je 4s2 3d1. Ovaj elektron u trećoj ljusci nije valentan, ali bi li on mogao tvoriti jos jednu valenciju? 3. pitanje: Možemo li polarnost molekule odrediti po obliku molekule tako da se vodimo "pravilom" da su simetricne molekule nepolarne,a asimetricne nepolarne? Prvi put kad sam isla primjeniti to pravilo za SCl2 sam mislila da je to nepolarna jer ako zanemarimo ove nepodijeljene elektrone izgleda simetricno. I onda kad sam pitala neke ucenike u razredu, oni su rekli da iako izgleda simetricno, ako ima nepodijeljenje elektrone je polarna (pa posto elektron kruzi okolo onda ipak ima logike da je asimetricna). Citala sam i starije odgovore kako odrediti polarnost, ali me zanima moze li se na ovaj nacin posto na satu nismo radili po vasim objasnjenjima? Nadam se da shvacate sto pitam jer znam da je malo zbrkano napisano. Unaprijed hvala na odgovoru.
Mirta M
|
11.01.2018
|
| 54. |
Poznato je da elektronegativnost u periodnom sustavu raste odozdo prema gore i s lijeva na desno. Kako onda objasniti da u borovoj i ugljikovoj skupini (i u prijelaznim elementima) elektronegativnost malo raste, malo pada?
| B 2.0 |
C 2.5 |
| Al 1.6 |
Si 1.9 |
| Ga 1.8 |
Ge 2.0 |
| In 1.8 |
Sn 1.9 |
| Tl 1.6 |
Pb 2.3 |
Utječe li elektronegativnost na energiju koju je potrebno uložiti da se raskine kovalentna veza (između dva atoma istog elementa) i energiju koja se dobije ostvarivanjem takve veze?
Sudeći prema podatcima s Wikipedije, elektronegativnost silicija iznosi 1.9, germanija 2.0. Poznato je da širina zabranjenog pojasa u poluvodiču siliciju iznosi 1eV - 1.3eV (ovisno o temperaturi) dok u germaniju iznosi 0.6eV - 1eV. Ima li širina zabranjenog pojasa veze s elektronegativnošću?
Poznato je također da pri LED emisiji silicij emitira infra-crveno svijetlo kraće valne duljine nego germanij. Ima li valna duljina veze s elektronegativnošću?
Razumijem da valna dužina ovisi o razlici energija vodljivog i valentnog pojasa, ali postoji li formula koja to povezuje s elektronegativnošću?
Kakva je situacija kod složenih poluvodiča tipa SiC, GaAs?
Tomislav B.
|
20.09.2017
|
Broj zapisa koji odgovaraju uvjetima upita za pretraživanje: 85
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
